ŽELJEZNIČKA NESREĆA U ZAGREBU

Željeznička nesreća u Zagrebu dogodila se 30.kolovoza 1974. u 22:40h na Istočnom ulazu u Zagrebački Glavni Kolodvor. Smatra se jednom od najvećih željezničkih nesreća u Hrvatskoj i jedna je od najvećih nesreća u tadašnjoj Jugoslaviji. Nesreća se dogodila kada je ekspresni putnički vlak na relaciji Atena-Beograd-Zagreb-Dortmund sa svih 9 vagona iskočio iz tračnica na samom ulazu u zagrebački Glavni Kolodvor,na 719. metru od ulaza na Ila kolosijek,te se prevrnuo,pri čemu je poginulo 167 putnika,te neutvrđen broj neidentificiranih osoba. U 22:33 lokomotiva je na Ila kolosijek ušla sama. Po ovom događaju književnik Anto Gardaš napisao je knjigu 'Filip-Dječak bez imena'. U vlaku je bilo priližno 400 putnika,između kojih su bili uglavnom iseljenički radnici u povratku s ljetnog odmora na rad u SR Njemačku. Vlak je brzinom od 104 km/h ušao u željeznički kolodvor umjesto dozvoljenom 50 km/h,gdje je iskliznuo s  tračnica i prevrnuo se. Poginulo je 167 putnika,neki od električnog udara,jer je vlak prevrtanjem istrgnuo električne vodove.Identifikacija unakaženih trupala predstavljala je veliki problem,tako da je 41 neidentificirana žrtva pokopana u zajedničkoj grobnici na zagrebačkom groblju Mirogoj. Josip Broz Titio proglasio je dan žaljenja poslije nesreće. Naknadna istraga isključila je mogućnost tehničkih pogrešaka,a optuženi su za uzrok nesreće strojovođa Nikola Knežević i njegov asistent Stjepan Varga,koji su preživjeli. Istražitelji nisu bili istog mišljenja je li nesreću uzrokovao utjecaj alkohola ili su obojica zaspali,ali najvjerojatniji uzrok bila je njihova iscrpljenost.,naime oni su obojica u proteklom mjesecu odradili 300 sati rada,a prije nesreće bez ostatka su radili 51 sat. Unatoč toj okolnosti,strojovođa je osuđen na 15 godina zatvora,a njegov asistent na 8. Nije isključeno da je vlak kasnio,pa je strojovođa odlučio ubrzati kako bi na vrijeme ušao na zagrebački kolodvor. Preživjeli su potvrdili da vlak oko sat vremena prije Zagreba nije usporavao niti vožnjom kroz postaje Ludina i Novoselac,te se opasno naginjao u zavojima. 
Lokomotiva stradalog vlaka sada se nalazi u Hrvatskom željezničkom muzeju. 

                                                                      30. kolovoz 1974.